Predstavljanje serijala Između orla i lava (Ana Cerovac)

Tko voli Istru, Primorje i Krk, vjerojatno će se zaljubiti i u serijal Između orla i lava – priču o krsniku koji putuje povijesnim epizodama i zaboravljenim legendama ovoga kraja.

Od korica do korica, čitatelj u ovom djelu upoznaje povijesni i mitski krajolik regije u vrijeme kada nadnaravna bića iz narodnog folklora – štrige, more, divovi i kudlaci – nisu samo stvar predaje, nego sastavni dio svakodnevnice. Uz niz autentičnih mjesta, koji postaju poprište radnje, u knjigama se javljaju i neke povijesne ličnosti, poznati likovi hrvatske fantastike, ali i jednostavni mali ljudi zahvaćeni u nemirnu sliku svoga doba.

Do sada su iz serijala objavljeni romani Krsnik (2019.), koji je osvojio nagradu za Najbolji neobjavljeni povijesni roman i nagradu Artefakt za fantastični roman, te Krasna zemlja (2021.) koja će ovom prilikom imati jedno od svojih prvih predstavljanja uživo.

Ana Cerovac je komparatistica, spisateljica i planinarka. Piše fantasy više nego ga objavljuje, a čita ga upola manje nego što bi trebala. Otkako je otkrila čari povijesne fantastike, usredotočila se na pisanje pustolovne trilogije Između orla i lava, zbog čega ćete je vidjeti kako luta istarskim ruševinama i vreba poštene knjižničare.

Mačak u vreći – što je to i zašto ga trebate? (Miroslav Wranka)

Escape room Enigmarium Zagreb i Terrible Creations pokrenuli su nedavno prvi domaći loot box (točnije, loot sack) namijenjen prvenstveno ljubiteljima igranja. Ukratko ćemo vam objasniti o čemu se radi i odgovoriti na vaša pitanja, a možda netko osvoji i poneku nagradu.

Miroslav Wranka Siro je jedan od suosnivača i partner u tvrtci Terrible Creations koja se bavi izradom igara za različite svrhe i namjene. Najviše voli LARP, ali ništa geekovsko nije mu strano.

Potraga za vodom i životom na Marsu (Vanesa Ujčić)

Planet Mars je odavno privlačio pažnju ljudi i mnogi su, od svih objekata Sunčevog sustava, zamišljali da bi upravo Mars mogao biti nastanjen “”malim zelenima””. Još je krajem 19. stoljeća talijanski astronom Giovanni Schiaparelli crtao kanale na površini Marsa dok ga je promatrao kroz teleskop, zamišljajući da se radi o kanalima za navodnjavanje.

Već dugo znamo da su Schiaparellijevi kanali samo optička varka, jer oko je nesavršen instrument a procjenjivanje viđenog je vrlo subjektivno. Isto tako, već dugo znamo da je današnji Mars svijet vrlo različit od našega: za razliku od tzv. Plavoga planeta čiji je veći dio površine prekriven tekućom vodom, crveni Mars je danas suhi, pustinjski planet. Prosječna temperatura mu je –55°C, a atmosfera je vrlo rijetka i najvećim dijelom se sastoji od ugljikovog dioksida. S obzirom da do površine planeta dopire i velika količina visokoenergetskog, smrtonosnog zračenja (a od kojega nas na površini Zemlje čuva naša atmosfera), možemo se upitati koliko je uopće bila utemeljena nada da je mogao postojati život na Marsu.

Međutim, astronautička istraživanja tijekom posljednjih tri desetljeća, a naročito u posljednjih nekoliko godina, otkrivaju da je Mars u davnoj prošlosti bio vrlo različit no što je danas, i mnogo sličniji današnjoj Zemlji. Bio je to svijet prekriven oceanima tekuće vode, atmosfera mu je bila gušća, a temperatura je bila viša. Ne znamo je li se život doista razvio… no danas barem znamo da su postojali uvjeti za njegov nastanak.

Kako smo otkrili sve to? Što točno rade roveri na površini Marsa? Koja su najnovija saznanja i otkrića? Gdje je sva ta voda danas, i zašto se Mars od vodenoga pretvorio u suhi, hladni svijet? Odgovore na ova i druga pitanja donosi ovo predavanje.